Sadržaj:
Kupovna moć je izraz koji se koristi u ekonomiji i koji se definira kao količina robe i usluga koje se mogu kupiti s određenom količinom valute. Kupovna moć je važan ekonomski čimbenik pri određivanju troškova života i životnog standarda u različitim zemljama. Različiti čimbenici mogu utjecati na kupovnu moć.
cijene
Troškovi roba i usluga su među najvažnijim odrednicama kupovne moći. Kada se razina cijena poveća, kupovna moć se smanjuje, a kad padne razina cijena, kupovna moć se povećava, ako se svi ostali čimbenici drže jednakim. Na primjer, ako mi danas jedan dolar kupi hamburger, ali hamburgeri od sada koštaju 1,10 dolara godišnje, trebat će mi 10 posto više valute za kupnju hamburgera, što znači da svaki dolar ima manju kupovnu moć. Promjene cijena tijekom vremena često se izračunavaju pomoću indeksa potrošačkih cijena (CPI). CPI prati cijene "košarice" normalnih potrošačkih dobara kao što su hrana, odjeća, benzin i druge bitne stvari kako bi se prikazale opće promjene u potrošačkim cijenama tijekom vremena.
Stvarni dohodak
Za pojedince u gospodarstvu, kupovna moć ovisi o stvarnom dohotku. Realni dohodak je iznos dohotka koji osoba napravi prilagođena promjenama cijena (inflacija). Ako se realni dohodak poveća, to znači da osoba može kupiti više robe i usluga svojim prihodima nego što je to bilo moguće u prošlosti. Važno je razmišljati o dohotku u "stvarnim" uvjetima (prilagođenom inflaciji), budući da se dohodak koji nije prilagođen inflaciji može povećati, a ipak rezultirati manjom kupovnom moći. Na primjer, ako zarađujete 50.000 dolara godišnje i dobijete povišicu od 1.000 dolara, vaša bi kupovna moć i dalje padala ako bi cijene porasle za više od 2 posto te godine.
Porezna stopa
Veće porezne stope smanjuju kupovnu moć pojedinaca jer porezi smanjuju realni dohodak. Porezi ostavljaju manje novca u džepovima pojedinaca, što znači da mogu kupiti manje robe i usluga. Time se smanjuje potrošnja, što je ključni čimbenik u poticanju gospodarske aktivnosti i rasta. Stoga viši porezi teže usporavanju gospodarskog rasta.
Tečajevi
Tečajevi utječu na kupovnu moć koju valuta ima u stranoj zemlji, gdje se roba mora kupiti s drugom valutom. Na primjer, ako hamburgeri koštaju 2 dolara u SAD-u i 1 euro u Njemačkoj, a 2 dolara će kupiti 1,5 eura, dolara imaju više kupovne moći u Njemačkoj nego u SAD-u jer će 2 dolara kupiti hamburger s 0,5 eura rezervni. Putovanje na mjesta gdje tečaj rezultira većom kupovnom moći po dolaru rezultirat će manje skupim putovanjem.