Pozivna definicija duga

Pozivi koji se mogu isplatiti predstavljaju krovni izraz za bilo koji oblik zajma za koji se mogu tražiti ili pozivati ​​nepodmirene kamate i glavnica za plaćanje sve odjednom unaprijed određenog datuma dospijeća. Obilježje poziva takvih stavki obično se ostvaruje kada postoji bojazan da strana koja je posudila neće biti u stanju ispuniti svoju obvezu otplate glavnice i kamate na određeni kredit.

Obveznice koje se mogu pozvati

Pozivna veza obuhvaća ono što se naziva pružanjem poziva. Ova odredba poziva objavljuje se potencijalnim ulagačima na početku i daje izdavatelju pravo da povuče obveznicu i isplati imatelju unaprijed određeni iznos novca koji predstavlja, ali obično manji od ostatka svih plaćanja glavnice i kamata. To je slučaj u kojem strana koja je primila zajam poziva na obveznicu zbog zabrinutosti da joj financijski položaj neće dopustiti da otplati sve kamate i glavnicu do datuma dospijeća.

Pozajmljivi krediti

Pozajmljivi krediti funkcioniraju na sličan način kao i obveznice na poziv, uz iznimku da strana koja pozajmljuje, za razliku od stranke koja posuđuje zajmove, ima pravo izvršavati rezerviranje. Prisutnost ove odredbe ponovno je razjašnjena na početku zajma i vjerovnik može vršiti po vlastitoj volji, pod uvjetom da je to učinjeno u unaprijed određenim vremenskim ograničenjima.

Ostali razlozi

Primjenjive strane u ugovorima o dugu na koje se može pozvati obično koriste proviziju kada postane upitno hoće li strana koja će primiti zajam imati solventnost za otplatu cjelokupne glavnice u roku koji ostaje do dospijeća. U slučaju obveznica koje se mogu isplatiti, izdavatelj bi mogao primijeniti odredbu nakon pada pre- vladavajuće razine kamatnih stopa, nakon čega bi izdao nove obveznice po nižoj i nižoj stopi. Nasuprot tome, povećanje prevladavajuće razine kamatnih stopa moglo bi natjerati zajmodavca da izvrši rezerviranje na pozajmljivom zajmu i koristi otplaćena sredstva za isplatu novog zajma po višoj kamatnoj stopi.

Etički problemi

Diskrecijska priroda odredbi o pozivima uspostavljena je kako bi se zaštitila strana koja daje zajam ako ona ima razloga vjerovati da možda neće primiti punu otplatu kamata i glavnice po dospijeću. Iz tog razloga, neki smatraju da postoji etičko pitanje o tome jesu li odgovarajuće stranke - zajmodavac u slučaju zajmova, izdavatelji u slučaju obveznica - opravdane, trebaju li se koristiti iz drugih razloga osim neplaćanja rizik. Drugi pak tvrde da, budući da obje strane shvaćaju pružanje poziva od početka, pogođene strane dobrovoljno preuzimaju taj rizik.

Ostale vrste pozvanih stavki

Osim zajmova i obveznica, rezerviranje se može primijeniti i na potvrde o depozitu kao i na konvertibilne obveznice, pri čemu odredba o pozivu zahtijeva obveznu konverziju obveznice u dionice izdavatelja po unaprijed određenoj cijeni. U istom smislu, udjeli običnih i povlaštenih dionica mogu sadržavati rezerviranje, čije izvršenje zahtijeva da imatelji otkupljuju te dionice u zamjenu za gotovinu ako cijena dosegne unaprijed određenu razinu na tržištu.