Čini se prilično aksiomatskim da su slatkiši više zadovoljstvo nego zdravi obrok. Ipak, ne bismo ih trebali promatrati kao iskusne neprijatelje dobrog zdravlja. Zapravo, junk food i ukusnije poslastice mogu odigrati ključnu ulogu u tome da nam pomognu pri izboru optimalnog načina života.
Psiholog sa Sveučilišta Duke upravo je objavio studiju o policama s namirnicama. To je zanimljivije nego što zvuči: Scott Huettel je htio znati kako konteksti utječu na izbor hrane, i iako je veličina uzorka studije (79 sudionika) bila mala, rezultati bi mogli promijeniti način na koji se krećete kroz trgovinu.
Ako pokušavate odlučiti između jednog zdravog obroka, poput grejpa, i nezdravog užina, poput Snickersa, veća je vjerojatnost da ćete ići sa slatkišima. Međutim, Huettel je otkrio da kada dodajete sve više nezdravih opcija u mješavinu, kupci zapravo imaju veću vjerojatnost da izaberu zdravi obrok. Dio toga može se svesti na kategorijsku razliku: što više nezdravih opcija dodajete hrpi, to se više zdravi ističe.
Već znamo da potrošači mogu donositi odluke iz neparnih razloga, kao što je narativno brendiranje (tj. Pakiranje je cool). No moguće je da bi trgovine prehrambenih proizvoda mogle potaknuti bolju prehranu s malo suprotnog intuitivnog socijalnog inženjeringa. "Trenutno su namirnice vrlo segregirane: ovdje su proizvodi, ovdje su čokoladice", izjavila je suautorica studije Nicolette Sullivan u priopćenju. "Ako možemo promijeniti skup namirnica među kojima ljudi biraju, ljudi mogu donositi zdravije odluke. A to bi moglo imati dubok utjecaj".